Proljev je jedno od stanja povezanih s poremećajem crijevne ravnoteže, a može nastati kada u crijevima dođe do prekomjernog razmnožavanja „štetnih“ bakterija koje nadražuju crijevnu sluznicu. Nadraženost uzrokovana proljevom često može biti praćena grčevima ili bolovima u stomaku.
Naš probavni sistem naseljavaju mikroorganizmi koji žive u simbiozi s organizmom i imaju brojne korisne učinke na njegovo zdravlje. Pravilno funkcionisanje crijeva ima veliki utjecaj na vitalnost i opće stanje organizma. Kada je crijevna mikrobiota u ravnoteži, različite vrste bakterija prisutne su u odgovarajućim količinama i raspoređene duž cijelog probavnog trakta.
S druge strane, disbioza predstavlja stanje u kojem dolazi do smanjenja broja korisnih mikroorganizama i povećanja broja potencijalno štetnih bakterija, što narušava normalno funkcionisanje crijeva.
Nadutost predstavlja nakupljanje plinova u probavnom sistemu, što uzrokuje osjećaj napetosti i punoće u stomaku. Može biti praćena bolovima ili nelagodom, a najčešće nastaje kao posljedica nepravilne ishrane ili perioda psihofizičkog stresa.
Zatvor je stanje koje se karakterizira otežanim pražnjenjem crijeva. Njegovi simptomi uključuju rijetko pražnjenje crijeva i/ili osjećaj nepotpunog pražnjenja, što može značajno utjecati na kvalitet života i svakodnevno funkcionisanje.
Svake godine približno 20–30% žena doživi jednu ili više epizoda tegoba donjeg urinarnog trakta, među kojima je i cistitis – upala mokraćnog mjehura uzrokovana infekcijom. Nakon prve akutne infekcije urinarnog trakta, cistitis se često može periodično vraćati i postati rekurentan, odnosno ponavljajući (tri ili više epizoda u toku jedne godine ili dvije epizode u roku od šest mjeseci).
Česta upotreba antibiotika može dovesti do disbioze, odnosno narušavanja ravnoteže crijevne mikrobiote, što može stvoriti začarani krug ponavljajućih infekcija urinarnog trakta. Probiotičke bakterije mliječne kiseline doprinose uspostavljanju eubioze, odnosno zdrave i uravnotežene crijevne mikrobiote, te na taj način mogu pomoći organizmu u smanjenju rizika od pojave cistitisa.
Ako se simptomi cistitisa pojave u roku od 24 do 72 sata nakon spolnog odnosa, moguće je da se radi o postkoitalnom cistitisu. Ovo stanje obično uzrokuje peckanje pri mokrenju, učestalu potrebu za mokrenjem i osjećaj nadutosti ili pritiska u donjem dijelu stomaka. Postkoitalni cistitis je oblik upale, najčešće bakterijskog porijekla, koji nastaje nakon spolnog odnosa usljed mehaničkog trenja. Takvo trenje može izazvati sitne povrede urinarnog trakta kod žena i povećati vjerovatnoću bakterijske infekcije.
Bol u stomaku je simptom koji se javlja u predjelu između karlice i donjeg dijela rebara. Može imati različite uzroke, uključujući povrede, određene vrste tumora, crijevne infekcije i autoimune bolesti. Bol u stomaku može biti praćen simptomima poput mučnine, povraćanja, kruljenja u crijevima ili pojačanog stvaranja plinova. Ovisno o uzroku, bol može biti stalan ili se javljati u grčevima (povremene i ponavljajuće kontrakcije različitog trajanja), pri čemu se periodi intenzivnog bola mogu smjenjivati s periodima bez bolova.
Crijeva imaju ključnu ulogu u funkcionisanju našeg imunološkog sistema. Kada crijevna stijenka izgubi svoju zaštitnu barijernu funkciju protiv „loših“ bakterija, organizam postaje prekomjerno aktivan, što može dovesti do slabljenja imuniteta.
Antibiotici imaju značajan utjecaj na unutrašnju mikrobiotu, odnosno različite bakterije prisutne u crijevima, što može dovesti do poremećaja crijevne ravnoteže kojem je potrebno vrijeme da se ponovo uspostavi.
Alergije i intolerancije na hranu, kao i nagle promjene u ishrani ili neizbalansirana prehrana, mogu uzrokovati promjene u bakterijskoj flori. To je posljedica neželjenih reakcija organizma nakon konzumacije loše podnošljivih namirnica ili sastojaka.
Istraživanja su pokazala da su mozak i crijeva tijesno povezani organi. Crijevna mikrobiota je pod utjecajem stresa, a s druge strane, poremećaji crijevne ravnoteže mogu utjecati i na raspoloženje. Tokom perioda jakog stresa, mikrobiota postaje manje raznolika i siromašnija.
Stres zbog priprema, promjene prehrambenih navika, vremenske razlike i klimatskih uslova tokom putovanja mogu negativno utjecati na crijevnu floru i time narušiti crijevnu ravnotežu. Posebno je ugrožena pri boravku u sredinama gdje se higijenska pravila ne poštuju u dovoljnoj mjeri.
Brz prelazak iz toplog u hladno godišnje doba – i obrnuto – predstavlja faktor koji može izazvati psihofizički stres za organizam. Tijelo se tada prilagođava promjenama, a u toj fazi crijeva mogu postati osjetljiva i nadražena (disbioza).
