Crijeva

Probiotici (od grčkog pro bios, što znači “za život”) su mikroorganizmi koji koloniziraju crijeva i pomažu u održavanju njihove fiziološke ravnoteže, živeći u simbiozi i imajući brojne korisne efekte na organizam. Njihovo glavno djelovanje je obnavljanje ravnoteže crijevne flore, jer probiotici suzbijaju širenje patogenih mikroorganizama u crijevima i podstiču razvoj korisnih mikroorganizama, tzv. “dobrih bakterija”.

Postoji mnogo različitih vrsta probiotika, pa ih je potrebno identifikovati prema sve preciznijim kriterijima koji opisuju njihove karakteristike: identifikacija počinje od roda, zatim vrste, podvrste i na kraju soja, koji predstavlja tačan identitet bakterije – njeno “ime i prezime”. Identifikacija probiotika po soju omogućava određivanje jedinstvenih karakteristika pojedinačne bakterije.

Rod Lactobacillus, na primjer, jedan je od dva najčešća roda koji se pojavljuju na etiketi dodataka prehrani. Neki sojevi roda Lactobacillus, kao što su LGG, LA-5 i L. Shirota, postali su rasprostranjeni širom svijeta. Drugi najčešći rod prisutan u proizvodima na tržištu je rod Bifidobacterium, čije bakterije imaju značajnu zaštitnu ulogu već u ranom djetinjstvu. I u ovom slučaju, sojevi kao što su BB-12, BB536, W11 i Bl-04 imaju značajnu kliničku važnost i postali su neka od najčešćih imena u mnogim proizvodima širom svijeta.

Gastrointestinalni trakt sadrži oko 100.000 milijardi bakterija. Zajedno se nazivaju crijevna mikrobiota, čija je ravnoteža ključna za naše zdravlje. Kada se ova bakterijska flora poremeti, “loše” bakterije (patogeni) preuzimaju dominaciju nad “dobrim” bakterijama. Ovo stanje se naziva disbioza (poznata i kao neravnoteža crijeva).

Da bi se crijeva ponovo uravnotežila, važno je uzimati dodatke prehrani koji sadrže više različitih probiotičkih sojeva istovremeno, kako bi se mogli kolonizovati svi dijelovi crijeva i time obnovila prirodna dobrobit crijevne flore – stanje poznato kao eubioza.

Kako probiotici djeluju?

Probiotici doprinose dobrobiti crijeva. Naime, oni ih “koloniziraju”, čime potiču uravnoteženu crijevnu mikrobiotu i podržavaju razvoj “dobrih bakterija” na račun patogenih mikroorganizama.

Kada dođe do disbioze, “loše bakterije” preuzimaju dominaciju. Zbog toga je važno uzimati probiotike kako bi se obnovila zdrava ravnoteža u crijevima. Kroz ishranu i dodatke prehrani koji sadrže probiotike možemo ponovo uspostaviti prisustvo “prijateljskih bakterija” koje doprinose uravnoteženoj crijevnoj flori i našem općem blagostanju.

Probiotici ne doprinose samo zdravoj ravnoteži crijeva, već i jačanju imunološke odbrane, jer se oko 70% imunološkog sistema nalazi u crijevima.

Kako treba uzimati probiotike?

Da bi se održala uravnotežena crijevna flora, korisno je uzimati dodatke prehrani koji sadrže probiotičke bakterije mliječne kiseline. Međutim, nisu sve bakterije mliječne kiseline probiotici. Probiotička svojstva su specifična za soj i ne mogu se prenijeti na druge pojedinačne bakterije, čak i ako pripadaju istom rodu ili vrsti.

Da bi se bakterija definirala kao probiotik i koristila kao dodatak prehrani, mora ispunjavati određene dokumentovane zahtjeve. Glavne karakteristike su:

• Stabilnost:
Važno je razlikovati aktivne probiotičke sojeve od neaktivnih sojeva koji su neefikasni jer se unište u želucu. Da bi djelovali, probiotici moraju biti živi i aktivni u trenutku uzimanja i moraju preživjeti kiselu sredinu želuca kako bi došli do mjesta djelovanja – crijeva – u nepromijenjenom obliku. Preporučuje se uzimanje na prazan želudac kako bi ostali aktivni tokom prolaska kroz želudac.
• Aktivnost:
Kada stignu do ciljanog mjesta, probiotičke bakterije mliječne kiseline moraju se vezati za sluznicu, kolonizirati je i biti sposobne za razmnožavanje kako bi obnovile ravnotežu crijeva (eubiozu). Svaki probiotički soj ima specifične karakteristike i funkcije, pa različiti sojevi djeluju na različite načine u ljudskom organizmu. Ova svojstva treba uzeti u obzir pri izboru dodataka prehrani.
• Količina:
Za postizanje korisnog efekta na crijeva potrebno je uzimati određene doze probiotika. Prema italijanskom Ministarstvu zdravlja, idealna količina je najmanje 1 milijarda živih ćelija dnevno. Međutim, potrebna doza zavisi od soja, pa različiti probiotici djeluju u različitim količinama.
• Efikasnost:
Živi mikroorganizmi (probiotici) moraju imati dokazano povoljan učinak na crijeva i opće zdravlje organizma. Efekat probiotika mora biti potvrđen naučnim studijama na ljudima. U pravilu, za obnovu ravnoteže crijevne flore preporučuje se uzimanje najmanje 3 do 4 sedmice uzastopno.
• Sigurnost:
Sigurnost podrazumijeva odsustvo nuspojava kod korisnika, uključujući nepostojanje patogenosti i virulencije, što mora biti dokazano in vitro i in vivo studijama.

Probiotičke žive bakterije mliječne kiseline su korisne bakterije koje se naseljavaju u crijevima i koloniziraju ih, čime pomažu u održavanju uravnotežene crijevne flore, stanja poznatog kao eubioza. Bakterije mliječne kiseline hrane se prebioticima, hranjivim tvarima koje se dobivaju iz uravnotežene prehrane bogate vlaknima. U slučajevima crijevnih poremećaja koji mogu negativno utjecati na svakodnevni život, preporučuje se dopuna prehrane probiotičkim živim bakterijama mliječne kiseline.

Međutim, nisu sve bakterije mliječne kiseline probiotici. Probiotička svojstva su specifična za soj i ne mogu se prenijeti na druge pojedinačne bakterije, čak i ako pripadaju istom rodu ili vrsti. Za više informacija, odaberite sekciju “PROBIOTICI”.

Ljudska mikrobiota je skup simbiotskih mikroorganizama koji žive u ljudskom tijelu bez nanošenja štete. Sa svojom težinom od oko 1,5 kg, naša mikrobiota, poznata i kao crijevna flora, smatra se pravim organom u kojem se nalazi 80% imunološkog sistema.

Njeno porijeklo

Crijevna mikrobiota se uspostavlja pri rođenju. Tokom intrauterinog života, crijeva fetusa su potpuno sterilna. Njihova kolonizacija, kako “dobrim” tako i “lošim” bakterijama, počinje već u prvim trenucima života. Porodajni kanal kroz koji prolazi novorođenče bogat je mikroorganizmima majke, koji se neizbježno prenose na dijete, čime započinje proces kolonizacije. Dojenje također doprinosi zdravijem razvoju mikrobiote, koja se vremenom razvija i postepeno oblikuje tokom života, sve do starije dobi, kada su promjene u crijevnoj flori češće. Crijevna mikrobiota obavlja ključne funkcije za naše blagostanje, a organizam teži održavanju eubioze, odnosno fiziološke ravnoteže između mikroorganizama koji zajedno žive u crijevnoj sluznici.

Crijevna mikrobiota obavlja ključne funkcije za naše blagostanje, a organizam teži održavanju eubioze.

Zašto je crijevna mikrobiota važna?

Sve do nedavno smatralo se da crijevna flora odrasle osobe ima ukupnu težinu od oko 1,5 kg. Zbog toga se smatrala pravim organom. Međutim, tema je složenija: može se reći da je težina crijevne mikrobiote odrasle osobe približno 200 g. Gastrointestinalni trakt pokriva površinu veličine teniskog terena i zasigurno je najviše kolonizirani organ u tijelu, jer u njemu živi više od 70% svih mikroorganizama koji se nalaze u organizmu i čine crijevnu mikrobiotu. Upravo tu oni obavljaju niz korisnih funkcija za cijeli organizam, doprinoseći osjetljivoj ravnoteži crijeva, koja je ključna za naše zdravlje.

Naime, crijevna mikrobiota obavlja brojne procese, uključujući probavu hrane i sintezu vitamina i drugih esencijalnih tvari.

Druga izuzetno važna funkcija crijevne mikrobiote je osiguravanje odgovarajuće odbrane organizma od štetnih mikroorganizama. Nije slučajno da se 70% ćelija imunološkog sistema nalazi u crijevima.

Uravnotežena crijevna mikrobiota donosi brojne koristi u svakodnevnom životu: na poslu, u porodici, tokom bavljenja sportom i na putovanjima. Zbog ključne uloge koju ima, važno je održavati stanje eubioze bakterijske flore kroz zdrav i aktivan način života, uravnoteženu prehranu bogatu prebioticima koji podržavaju “dobre” bakterije, te konzumaciju probiotičkih bakterija mliječne kiseline.

Funkcije crijevne mikrobiote

Crijevna mikrobiota obavlja različite funkcije koje imaju pozitivan uticaj na organizam:

• Zaštitna funkcija: djeluje kao selektivna barijera protiv širenja patogena. Na ovaj način bakterije koje žive u crijevima ostaju prisutne i sprječavaju kolonizaciju drugih mikroorganizama koji se unose hranom ili su već prisutni.
• Regulacija imunološkog sistema: crijevna mikrobiota utiče na količinu i kvalitet imunološkog odgovora organizma. Naime, crijevni imuni sistem stalno je stimulisan i “treniran” od strane bakterijske flore, dok je istovremeno tolerisan od strane naših odbrambenih mehanizama.
• Proizvodnja vitamina: mikroorganizmi u crijevnoj mikrobioti učestvuju u proizvodnji nekih esencijalnih vitamina, kao što su folna kiselina, vitamin K i vitamini B grupe, koji se stvaraju u crijevima.
• Probavna funkcija: mikrobiota učestvuje u procesu probave, omogućavajući bolju apsorpciju hranjivih materija iz prehrane.
• Regulacija crijevne pokretljivosti (peristaltike): bakterijska flora stimuliše nervne ćelije u crijevima, podstičući prirodne kontrakcije i opuštanje debelog crijeva tokom probave.

Zbog toga je za zdravlje organizma neophodno održavati stanje eubioze, odnosno uravnotežene crijevne bakterijske flore. Suprotno tome, stanje disbioze crijevne mikrobiote može negativno uticati na cijeli organizam.

Bolesti koje su danas povezane s poremećajem crijevne mikrobiote uključuju gojaznost, dijabetes, metabolički sindrom, dijareju povezanu s antibioticima, hronične upalne bolesti crijeva, dislipidemiju i mnoge druge. Ako se disbioza ne vrati u stanje eubioze, neuravnotežena mikrobiota može dovesti do hronične blage upale, koja može uzrokovati nastanak gastrointestinalnih bolesti koje mogu postati hronične.

Održavanje uravnotežene crijevne mikrobiote zahtijeva zdrav način života i ishranu, uz unos i probiotika i prebiotika – supstanci kojima se probiotici hrane i koje su prirodno prisutne u nekim namirnicama, kao što su vlakna.

Kada su crijeva zdrava, crijevna flora je uravnotežena, a različite bakterije prisutne su u odgovarajućim količinama i u svim dijelovima crijeva. Takvo stanje naziva se eubioza (ravnoteža crijeva).

Disbioza je promijenjena crijevna bakterijska flora (naša mikrobiota) i može biti uzrokovana upotrebom antibiotika (koji uništavaju i „dobre“ bakterije kao i patogene), nezdravom ishranom (na primjer konzervansi prisutni u suhomesnatim proizvodima i nekim pićima), psihofizičkim stresom (koji snažno utiče na sastav mikrobiote) i putovanjima, koja mogu izložiti organizam lošijim higijenskim uslovima i kontaktu s nesigurnom hranom.

Ako crijevna flora nije savršeno uravnotežena, mogu se javiti poremećaji poput zatvora ili dijareje.

To je zato što je gastrointestinalni sistem koloniziran mikroorganizmima koji žive u simbiozi s organizmom. Funkcionisanje crijeva ima veliki uticaj na našu vitalnost i opšte blagostanje.